Ekonomista savjetovao bh. građane kako da postupe u jeku rata na Bliskom istoku: Tražite dodatni posao, zalihe ne pravite - to je opasno

Na pitanje kako aktuelni sukob utječe na cijene nafte, Pavlović je istakao da je sistem snabdijevanja urušen.

"Mnogo toga je na neki način izmijenjeno dolaskom američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovim akcijama koje su praktično urušile jedan uhodani sistem snabdijevanja, lanac snabdijevanja, kako se to zove u ekonomiji. Aktivnosti koje vidimo svaki dan su prilično neobične i netipične za neko normalno političko ponašanje. Ali da se vratimo na ekonomiju, sve što je vezano za politiku tu je povezano i sa situacijom da postoje berze na kojima su posebno evidentirani artikli koji su berzanski i čija se cijena određuje na bazi situacije na terenu, odnosno u domenu politike, pa tako se sve više-manje dešava i sa sirovom naftom", naveo je Pavlović.

Pavlović dodaje da niko nije vjerovao da će do sukoba doći.

"Kad je došlo, posljedice su naravno iznenađujuće i za one koji su u sukobu i za nas koji to sve vidimo i gledamo. Dakle, situacija je takva da je zatvaranje Hormuškog moreuza ili prolaza nešto što se moglo očekivati. Mislim, bilo ko ko je u tom poslu oko planiranja ratnih dejstava mogao je očekivati da će se to desiti kao rezultat nekakvih međusobnih raketiranja, jer ovo nije klasičan rat. Očigledno je Iran odlučio da dejstvuje i po ovim bazama Sjedinjenih Američkih Država, ali tu su i rafinerijski i kapaciteti za proizvodnju ukapljenog plina", smatra Pavlović.

Histerija na berzi i stanje u Bosni i Hercegovini

Ekonomista pojašnjava da su oscilacije na berzi ekstremne.

"Histerija na berzi postala je vrlo izražena i, pošto je berza sa velikim oscilacijama – u ekonomiji kažu volatilna – cijena je naglo skočila na 116 dolara sa nekih stabilnih 60 do 70 za barel. Vidimo da se situacija, ovisno o izjavama ljudi u politici, a to je predsjednik Trump, odnosno predsjednik vlade Izraela pa i predsjednik Irana, mijenja. Kada se neke najave pojave da će biti neko smirenje, onda se smiri i stanje na berzi, tako da je prije neki dan berza, kada gledamo cijene nafte, bila na 84 dolara", dodao je te je upozorio i na situaciju u BiH:

"To će sve koštati nas kao građane cijelog svijeta, posebno Bosne i Hercegovine, imajući u vidu činjenicu da praktično imamo nekoliko veletrgovaca gorivom koji imaju svoje rezerve. A jer mi nemamo robne rezerve, to smo ukinuli, a ovisno od tome koliko dođe robe po novoj cijeni, dobio sam informaciju da sada svi hitno kupuju gorivo po novoj cijeni da bi mogli tu cijenu primijeniti na stare zalihe. Tako da smo u stvari u situaciji da smo na neki način pod kontrolom distributera na veliko i na malo, a pri tome Bosna i Hercegovina, odnosno entiteti, apsolutno ništa ne rade da bi nas praktično od oblika pljačke koju vrše vlasnici goriva zaštitili. Jer znate, postoji jedan taj princip – ne možete vi mijenjati cijenu goriva zato što se promijenila cijena goriva na svjetskoj berzi. Vi morate kupiti gorivo po nekoj novoj cijeni pa onda vršiti usaglašavanje zaliha sa novom cijenom."

Snabdijevanje i predviđanja o smirivanju sukoba

Ipak, Pavlović smatra da građani ne trebaju praviti zalihe.

"Očito, kažem, u svemu tome mi smo relativno mala zemlja. Nemamo mi previše ni konzumenata goriva osim naših građana, a snabdijevanje nam je i diverzifikovano. Imamo snabdijevanje gorivom iz Italije preko terminala u Pločama, imamo kamionski dovoz koji dolazi iz Slovenije i Hrvatske. To što je Srbija trenutno obustavila isporuke goriva je razumljivo jer oni imaju neke druge probleme, ali mislim da sve u svemu nećemo biti u teškoćama i građani zaista ne treba da prave zalihe. To nije dobro, opasno je, a s druge strane crpit će i onako siromašne budžete naših građana", naveo je naš sagovornik.

Prognozirao je i kakav bi se scenarij mogao očekivati u budućnosti.

"Ono što se može očekivati jeste da se situacija u Hormuškom prolazu stabilizuje u smislu prestanka međusobnog raketiranja. Ja to očekujem jer jednostavno mislim da nema toliko municije ni sa jedne strane. Niko se nije stvorio zalihe, a pogotovo Amerika koja je značajnu količinu svoje municije poslala prema Ukrajini, a Izrael inače dobija od Amerikanaca i tamo taj rat koji je dvanaestodnevni bio prije par mjeseci iscrpio je zalihe. Tako da ja očekujem objektivno da će se smiriti, da će se naći neko rješenje između tih država kako bi prestalo pucanje, a kad prestane pucanje počeće funkcionisanje normalno Ormuškog prolaza i normalno snabdijevanje", istakao je Pavlović.

Problem plina u Evropi i pasivnost institucija BiH

Posebno je upozorio na nestašicu plina navodeći gdje bi do nje u najvećoj mjeri moglo doći.

"Najteže će biti, prema nekim mojim procjenama, u Evropi sa tečnim ukapljenim plinom jer jednostavno proizvodnja koja je dolazila iz Zaljeva išla je za Evropu i bojim se da sada ko god bude imao zalihe goriva neće ih prodavati. Kao što je Srbija obustavila izvoz, tako je obustavila izvoz i još neka zemlja", mišljenja je Pavlović.

Pavlović se osvrnuo i na prijedloge za rasterećenje građana:

"Taj prijedlog su prije sedam dana iznijeli članovi Parlamenta BiH. Saša Magazinović izašao je s tim prijedlogom da se praktično zamrznu izdvajanja iz goriva u momentu kada dolazi do krizne situacije u svijetu. To bi za naše gledaoce bilo vrlo jednostavno. Da li kažemo da jedna litra goriva košta jednu marku. Sve ovo ostalo što dolazi od akciza, carina i tako dalje do maloprodajne i veleprodajne marže je, recimo, još jedna marka. Dakle, ako zamrznemo te troškove koje imamo po litri goriva, onda neka litra goriva košta i marku i po pa će nam u maloprodaji to biti praktično dvije i po marke, a ne tri. Međutim, Uprava za indirektno oporezivanje i predstavnici naših izabranih dužnosnika i partija neće to da prihvate jer njima uopšte nije u interesu da se bilo šta obustavi u smislu prikupljanja indirektnih poreza jer od indirektnih poreza žive entiteti, odnosno te vlade koje se ponašaju kao da kriza ne postoji u svijetu, a kamoli među građanima u BiH. Kako će se stvar odvijati vidjet ćemo, ali zaista mislim da je vrijeme da se naši građani koji kupuju gorivo, koji su potrošači, zapitaju čemu nam služi ovakva administracija koja ne radi ništa u korist nas građana."

Zloupotrebe na pumpama i rad inspekcija

Cijene dizela u gotovo cijeloj BiH se kreću od 2,40 do gotovo 3 KM. Pavlović je, shodno tome, prokomentarisao i potencijalne zloupotrebe zaliha, ali i pojasnio kako funkcionišu knjigovodstveni sistemi.

"Postoje dva knjigovodstvena sistema. Jedan se zove LIFO (Last In First Out)... Drugi sistem je FIFO (First In First Out). Dakle, sistem je da ne možete da se igrate. Kada cijena na svjetskoj berzi pada, vi primjenjujete metod koji vam odgovara, a kad raste primjenjujete drugi metod. To knjigovodstveno stanje po meni i po inspekcijama vjerovatno nije dopušteno. Vi morate imati ili jedan ili drugi, pa kako god da bude. Što se tiče naglog skoka cijena koji se desio nakon obavještenja da su porasle cijene na berzi, niko nije kupio gorivo po toj novoj cijeni. Ja kada sam sipao gorivo pitao sam prodavca: 'Molim te, imaš li fakturu kada si kupio gorivo po ovoj novoj cijeni?' On je naravno rekao da nema. Očito, kažem, rad inspekcija je u tom momentu morao biti maksimalan", dodao je Pavlović.

Pavlović, shodno tome, predlaže oštrije mjere.

"Ja sam čak predlagao da onaj ko to uradi da se stavi žuta traka oko benzinske pumpe i zabrani rad nedjelju dana da ljudi, kupci, klijenti znaju da je to neko ko ih je varao u prethodnom periodu... Međutim, naravno, mi nismo zemlja sa razvijenom sviješću o tome da se moraju štititi građani, da se mora štititi potrošač i da je to posao inspekcija odnosno javnog sektora koji po definiciji nije mnogo zainteresovan da nešto posebno uradi jer oni primaju platu bilo problema ili ne bilo problema. Tako da u cijeloj priči mi smo zaista osuđeni na život u ambijentu u kojem nema reda, a tog reda nema zato što jednostavno vlast, odnosno predstavnici institucija, ne rade svoj posao", istakao je Pavlović.

Panična kupovina i vještačka nestašica

O skoku prodaje sa 1,7 na 4 miliona litara dnevno, Pavlović kaže:,

"Nema slobode u formiranju cijena kada se govori o gorivu... vi ako dižete cijenu preko kalkulacije koja je zakonom definisana, vi pravite finansijski prekršaj. Što se tiče kupovine, ja se slažem da je potpuno pogrešno što nismo ograničili količinu goriva koju neko može kupiti. Jer to je ono što može da uradi i vlast kroz svoju uredbu ili maloprodavac. Može da kaže: 'Ne, gospodo, mi ćemo sipati do 30 litara', jer je to pravljenje zaliha koje su opasne... Ljudi ne razumiju... Ovo danas, sve što se sipa gorivo koje se nosi kući ili u špajz ili u ostavu, uglavnom su plastični sudovi. To je pravljenje vještačke nestašice, pravljenje opasnosti po one koji su kupili to gorivo i, s treće strane, stvaranje psihoze nestašica."

Dodaje da smo za sve to i sami krivi.

"Situacija na benzinskim pumpama je normalna. Stao je taj rast cijena na svjetskoj berzi,ali u svemu tome i mi kao potrošači smo krivi što smo svojim neracionalnim ponašanjem i trošenjem nekog novca koji nam je mnogo potrebniji za nešto drugo, jer nećemo potrošiti 100 litara benzina u sljedećih mjesec ili dva dana, pa nam stoje zamrznute pare, a imamo mnogo važnije stvari koje treba da platimo. Tako da i mi smo sami krivi kao potrošači na neki način što tu priliku podizanja cijena preko marže distributeri koriste jer u tom haosu vrlo je zgodno još nešto zaraditi", stava je Pavlović.

Poređenje sa regionom i uloga države

Govoreći o mehanizmima kontrole u regionu, Pavlović navodi primjere Hrvatske, Slovenije i Austrije.

"Hrvatska je zaista napravila jedan metod koji je možda rigidan. Oni su ograničili cijene po kojima se gorivo prodaje. U Austriji je to slobodna situacija... Mehanizmi kontrole i mehanizmi zaštite domaćeg potrošača su vrlo razvijeni u evropskim zemljama. Jedna stvar su drakonske kazne, druga stvar je briga o situaciji koja se dešava na tržištu unutar zemlje u odnosu na svjetsku situaciju. To je ono što sam spomenuo i ranije, da naša Uprava za indirektno oporezivanje ne želi da uvede sisteme zaštite domaćeg potrošača, jer nema potrebe da se država bogati na kriznoj situaciji od siromašnih građana, a to se upravo sada dešava u BiH", rekao nam je Pavlović.

Odbacuje strah od gubitka prihoda.

"Neko je čak i govorio da ako bi se ukinula privremena akciza da bi gubitak Uprave za indirektno oporezivanje bio 600 miliona maraka u smislu gubitka prihoda. Ja stojim na stanovištu da prihodi treba da ostanu isti, a da samo ta promjena cijene goriva utiče na konačnu cijenu goriva koju mi kao građani plaćamo", naglasio je.

Najgori scenarij i savjet građanima

Govoreći o potencijalnom najgorem scenariju naveo je da će doći do zaista velikih problema u vezi sa globalnim snabdijevanjem.

"Tamo arapske zemlje nemaju nikakvu proizvodnju hrane. Njima sva hrana mora doći brodom. A ako se to zaista zaustavi, oni će sigurno učiniti značajan napor da se to ipak riješi jer vi ne možete ostaviti bez hrane narod koji je u pustinji... U svemu tome ne vidim ni razlog da se taj sukob produžava jer nikome nije jasno šta je bio cilj izraelsko-američkog napada na Iran. Mislim, zaista gledajući dugoročno, ne znam šta su time htjeli da postignu ili šta su mislili postići... Trebaće nam najmanje mjesec ili dva dana da se kompletan transportno-trgovinski sistem vrati u normalu... povećanje cijena nam ne gine", konstatovao je Pavlović.

Za kraj, Pavlović savjetuje racionalnost i dodatni rad.

"Moramo praviti uštede i stezanje kaiša. Treba smanjiti troškove na svakom mjestu jer da li ćete danas otputovati u vikendicu ili nećete. Ja predlažem da to ne uradite zato što ćete na taj način sačuvati nešto novca. Ali ako ćete otići u vikendicu zato što ćete posaditi krompir, luk ili neki drugi proizvod koji možete da napravite, onda idite i to uradite... Ono što također možemo da radimo to je da tražimo dodatni posao. Sad malo zvuči glupo kad to kažem, ali danas imate potrebu za radnom snagom mnogo većom nego što je na raspolaganju. Tako da danas praktično jednu dnevnicu za bilo šta da radite dobit ćete minimalno 100 KM. Tih 100 KM u odnosu na troškove koje imamo nije malo. Ja znam da je možda blesavo da neko ko je srednje ili visoko obrazovan slaže ciglu na gradilištu, ali slaganje cigle na gradilištu nosi između 100 i 150 KM. Ja bih vas pitao ko može da zaradi za jedan dan toliko novca. Dakle, ono što bih ja rekao – moramo biti racionalni. Gledajmo kako da preživimo u ovoj situaciji", poručio je Pavlović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad